Warning: "continue" targeting switch is equivalent to "break". Did you mean to use "continue 2"? in /home/mediades/public_html/slavonskaposavina.com.hr/wp-includes/pomo/plural-forms.php on line 210
ADVENT U NOVOKAPELAČKOM KRAJU (FOTO GALERIJA) - Slavonska Posavina

ADVENT U NOVOKAPELAČKOM KRAJU (FOTO GALERIJA)

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • ADV MAT

 

Danas je upaljena i četvrta, posljednja, ljubičasta ili anđeoska svijeća na adventskom vijencu. Pali se  četvrte nedjelje, a simbolizira mir. Svjetlost svijeća na adventskom vijencu razbija mrak sadašnjeg reliteta života i donosi nam prosvjetljenje i radost i podsjeća nas na istinsko značenje nadolazećeg Božića.
Obišli smo naselja u novokapelačkom kraju i vidjeli kako se mještani pripremaju za Božić uređujući središta svojih sela. Zaključak je da i mi imamo svoj Advent nije bečki nije zagrebački ali je naš i zato vrijedan pozornosti.
Pogledajte fotogaleriju i sami ocijenite vaš trud i trud vaših sumještana.

Adventski vijenac – značenje i povijest

Adventski vijenac integralni je dio duge kršćanske tradicije, koji svojom simbolikom zadivljuje. Čine ga dva temeljna simbola, krug i svijeće odnosno svjetlost. Krug ili prsten, kao prvi oblik poznat u ljudskoj povijesti, osnova je geometrija, astronomije i astrologije. Bez početka i bez kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac simbol je Božje vjernosti zadanim obećanjima. U antičko vrijeme vijenac je predstavljao znak pobjede a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena  spasenja.
Advent uvijek počinje četiri nedjelje prije Božića. Riječ „advent“ dolazi od latinske riječi „adventus“ koja znači „dolazak“ a označava razdoblje iščekivanja.
Datum kada Advent počinje razlikuje se zavisno o godini, ali nikada ne može početi  prije 27. studenog  niti nakon 3. prosinca. Razdoblje Adventa završava 24. prosinca na Badnjak. U prvom dijelu Adventa kršćani se pripremaju za Kristov ponovni dolazak, a u drugom dijelu pripravljaju se za slavlje njegovog rođenja.
Prvi adventski vijenac, u obliku kakvoga poznajemo, nastao je 1839. godine  u Hamburgu. Načinio ga je evangelistički pastor Johann Hinrich Wichren, osnivač doma za siromašnu djecu. Želeći djeci slikovito pojasniti isčekivanje Božića, konstruirao je drveni krug od kotača zaprežnih kola na koji je postavio 19 malih crvenih svijeće i 4 veće bijele svijeće. Svaki dan palili bi jednu crvrnu malu svijeću a nedjeljom veću bijelu. Vijenac je polako evoluirao pa se drvo počelo ukrašavati zimzelenim grančicama a s vremenom drvo je u potpunosti zamjenjeno zimzelenim granjem. Također je evoluirao i broj svijeća u 4 ili 5. Adventski vijenac dvadesetih godina prošlog stoljeća postao je  dio tradicije rimokatoličke crkve.

U čudesnoj simbolici adventskog vijenca, krug bez početka i kraja te zelena boja, simboliziraju Božju vječnost. Vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog raslinja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Božikovina i tisa simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad progonom i patnjom, a cedar snagu i ostvarenje. Božikovina ima posebno značenje u kršćanstvu, njeni bodljikavi listovi podsjećaju na Kristovu krunu od trnja. Orasi, sjemenke mahuna te češeri bora koji se koriste za dekoraciju vijenca, simbol su života i uskrsnuća.

Suvremeni vijenci imaju svijeće različitih boja, a običaj dopušta i korištenje bijelih svijeća. Ipak tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta.
Ljubičasta boja je boja pokore (nekada se tijekom Došašća prakticirao post). Također je to boja halja svećenika tijekom Adventa.

Prve nedjelje Došašća  pali se prva ljubičasta svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i proročanska u  sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje.

Druga ljubičasta svijeća, Betlehemska svijeća simbolizira Kristove jaslice, predstavlja ljubav i pali se druge nedjelje Adventa.

Na polovini Došašća, treće nedjelje, pali se ružičasta ili pastirska svijeća, koja simbolizira radost zbog Božića koji se bliži.

Posljednja ljubičasta svijeća ili anđeoska svijeća, pali se  četvrte nedjelje, a simbolizira mir.

Neke inačice  adventskog vijenca imaju i petu bijelu svijeću, simbol Kristove bezgrešnosti, a tardicionalno se pali na Badnjak ili Božić.

Adventski vijenac okuplja obitelj oko stola, koji u ovom užurbanom vremenu čini odmorište i upućuje nas na zajedništvo iščekivanja Krisove svjetlosti koja će otjerati tamu iz naših  duša.

 

Možda vas zanima...