GOSPI KLOŠTARSKOJ U POHODE (FOTO GALERIJA)

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19

Dan uoči Velike Gospe, blagdana Marijina Uznesenja, stoljećima vjernici  posavskog dijela Požeške biskupije te brodske posavine, kao i derventskog područja, tradicionalno hodočaste Gospi u Kloštar. Tako je bilo i jučer. Vjernici su se okupljali u svojim crkvama, te uz molitvu, marijanske pjesme, organizirano hodočastili, noseći Gospi na zagovor, svoje tegobe, svoj jad, svoju tugu, svoje socijalne probleme. Nikom hod nije težak, nitko se ne žali. Nikakvi loši vremenski uvjeti nisu bili prepreka, kroz sva stoljeća, da vjernici ne krenu prema Kloštru. Po dolasku na prostor svetišta, vjernici imaju prigodu za svetu ispovjed.

I sinoć se okupilo nekoliko tisuća vjernika, koji su došli u organiziranim procesijama, neki individualno svojom hodnjom, a neki i automobilima i autobusima. Euharistijsko slavlje koje je počelo u 19 sati predvodio je biskup požeški msgr. dr. Antun Škvorčević. Poslije mise uz svijeće i zavjetnu sliku iz 1764. godine, moleći zagovor Majke Božje Kloštarske, krenula je zavjetna procesija.

Povijest svetišta

Svetište Majke Božje Kloštarske najstarije je marijansko proštenište u Požeškoj biskupiji. u blizini ušća Orljave u Savu, između Lužana i Kobaša smještena je starodrevna crkva Majke Božje. Ovo područje u narodu je davno prozvano Kloštar.

Kult štovanja Gospe započeli su još u 13. stoljeću cisterciti koji su na ove prostore došli iz požeškog kraja. Ubrzo nakon toga crkvu i samostan podižu franjevci, crkva je bila u gotičkom stilu. Snažno čašćenje Gospe Kloštarske, uz blagdan Velike Gospe, počinje nakon protjerivanja Osmanlija.

Monumentalni trijumfalni luk, kasnogotički je element jedinstven u ovom dijelu Hrvatske. Posljednjom rekonstrukcijom crkve, otkriveni su još neki gotički elementi koji su bili sakriveni budući je crkva u vremenu baroka dijelom barokizirana.

Obnovljen je zvonik u izvornim gabaritima, budući da su ga 1951. godine srušile tadašnje komunističke vlasti.

Nakon restauracije u crkvu su vraćene dvije oltarske slike, jedna je slika Marijina Uznesenja iz 1872. g. autora Antuna Kelera, druga slika prikazuje Marijino krunjenje a autor do  danas nije poznat.

 

Možda vas zanima...