HODOČAŠĆE GOSPI KLOŠTARSKOJ

  • g1
  • g2
  • g3
  • g4
  • g5
  • g6
  • g7
  • g8
  • g9
  • g10
  • g11

 

Dan uoči Velike Gospe, blagdana Marijina Uznesenja, vjernici novokapelačke župe tradicionalno hodočaste u Kloštar. Tako je bilo i juče, kada su se vjernici okupili u Župnoj crkvi oko 14 sati te u procesiji, predvođeni novokapelačkim kapelanom  vlč. Juricom Gašparovićem krenuli put Kobaša. U Batrini kod kapele sv. Antuna priključili su se hodočasnici iz Batrine. Uz molitvu, marijanske pjesme, iako je vrijeme bilo izuzetno vruće i sparno, procesija je stigla u Lužane. Nikom nije bilo teško, nitko se nije žalio. Nakon kraćeg odmora krenulo se  polako prema Kloštru. Po dolasku oko crkve je svakog časa bilo sve više vjernika koji su se imali prigodu ispovijediti.

Euharistijsko slavlje koje je počelo u 19 sati predvodio je biskup požeški dr. Antun Škvorčević. Poslije mise uz svijeće i zavjetnu sliku iz 1764. godine, moleći zagovor Majke Božje Kloštarske, krenula je zavjetna procesija.

 

Povijest svetišta

Svetište Majke Božje Kloštarske najstarije je marijansko proštenište u Požeškoj biskupiji. u blizini ušća Orljave u Savu, između Lužana i Kobaša smještena je starodrevna crkva Majke Božje. Ovo područje u narodu je davno prozvano Kloštar.

Kult štovanja Gospe započeli su još u 13. stoljeću cisterciti koji su na ove prostore došli iz požeškog kraja. Ubrzo nakon toga crkvu i samostan podižu franjevci, crkva je bila u gotičkom stilu. Snažno čašćenje Gospe Kloštarske, uz blagdan Velike Gospe, počinje nakon protjerivanja Osmanlija.

Monumentalni trijumfalni luk, kasnogotički je element jedinstven u ovom dijelu Hrvatske. Posljednjom rekonstrukcijom crkve, otkriveni su još neki gotički elementi koji su bili sakriveni budući je crkva u vremenu baroka dijelom barokizirana.

Obnovljen je zvonik u izvornim gabaritima, budući da su ga 1951. godine srušile tadašnje komunističke vlasti.

Nakon restauracije u crkvu su vraćene dvije oltarske slike, jedna je slika Marijina Uznesenja iz 1872. g. autora Antuna Kelera, druga slika prikazuje Marijino krunjenje a autor do  danas nije poznat.

Možda vas zanima...