TURISTIČKI RESURSI NOVOKAPELAČKOG KRAJA

  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • batrina
  • STRAZ
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA
  • GEDSC DIGITAL CAMERA

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

 

Područje općine Nova Kapela zahvaljujući svom geoprometnom položaju, zemljopisnoj konfiguraciji i kakvoći tla, prirodnim resursima, povijesno kulturnoj baštini i drugim vrijednostima, može razvijati različite oblike turizma. Teritorij općine uvjetno se može podijeliti u tri cjeline i to: brdski dio na južnim obroncima Požeške gore do granice sa Požeško-slavonskom županijom, središnji dio uz županijsku cestu Nova Gradiška – Slavonski Brod a taj dio je i najnaseljeniji, te posavski dio koji se na jugu prostire do rijeke Save, odnosno državne granice sa Bosnom i Hercegovinom (vanjska granica EU). Posavski dio je u potpunosti ravničarski. Općina zauzima prostot od 129 km2, sa gustoćom naseljenosti od 33 stanovnika po km2.

Općinu Nova Kapela karakterizira izuzetno dobra prometna povezanost. Pravcem zapad – istok prolazi interkontinentalni pravac (željeznica i autocesta A3) kojim su povezane zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim pravcem, a duž cijelog područja općine, prolazw željeznički, cestovni i riječni prometni pravci  te telekomunikacijska innfrastruktura i naftovod. Pravcem sjever – jug, općina je sa dvije ceste i željezničkom prugom povezana sa Požeško – slavonskom županijom, odnosno turističkim destinacijama Zlatne doline  te pravcem preko Krndije i sa destinacijama u Osječko – baranjskoj županiji.

Dijelovi općine razvijaju seoski odnosno ruralni turizam, a u perspektivi je i eko turizam.

 

PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI

 

Kvalitetne poljoprivredne i šumske površine temeljna su vrijednost ovih ekološi čistih prostora.

U južnom (posavskom) dijelu na 2700 ha prostire se stoljetna šuma hrasta lužnjaka, jasena i  drugih vrsta, šuma Radinje. Šuma se nalazi u srcu zatvorenog lovišta površine oko 4000 ha, koje je ograđeno sa 18 km ograde. U lovištu obitava matični fond divljači od dvijestotinjak jelena, stotinjak divljih svinja te sedamdesetak grla srneće divljači. Lovištem gospodare „Hrvatske šume“ a desetljećima su najčešći gosti iz Austrije i Njemačke. Južnu granicu Radinja omeđuje rijeka Sava sa svojom florom i faunom. Radinje je u vrijeme lovostaja izuzetno povoljno za foto safarije te biciklističke, motokros i qad obilaske. Jezero Vlakanac je sastavni dio šumskog kompleksa, kao ribolovna voda, kojom gospodari istoimena ribolovna udruga. U središtu  šume prekrasna je lovačka kuća sa restoranom te smještajnim kapacitetima prekrasnim interijerom i eksterijerom te objektima za obradu i čuvanje mesa od divljači.

Uz spomenuto lovište u prirodno turističke resurse mogu se ubrojiti i tri zajednička otvorena lovišta, svako prosječne površine oko 3000 ha. Lovištima gospodare lokalne lovačke udruge iz Nove Kapele. Batrine i Siča.

U sjeveroistočnom dijelu općine smješteno je etno selo Stara Kapela, koje je kao cjelina u turističkoj funkciji. Karakterizira ga, uz staru slavonsku arhiktekturu, netaknut prirodni okoliš blago brdovitog predjela.

 

KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

 

Kulturno povijesnu baštinu dijelimo na materijalnu i nematerijalnu. Kao najstariji materijalni dokaz života na ovom području svakako je,  nedovoljno istraženo i gotovo nezaštićeno arheološko nalazište Ravnjaš, na kojem su pronađeni ostaci klasične sopotske kulture.

Arheolška istraživanja rađena su  na trasi plinovoda Batrina – Požega (kod sela Dragovci)   na 16 arheoloških lokaliteta te su također pronađeni tragovi koji upućuju na život ovih prostora u neka pradavna vremena. Nažalost artefakti pronađeni prilikom ovih iskapanja ne nalaze se na području općine Nova Kapela i nemjerljiva je šteta što nisu svoje mjesto našli u nekakvoj lokalnoj arheološkoj zbirci.

Najstariji sakralni objekt je crkva Sv. Luke  na brežuljku iznad Srednjeg Lipovca, a datira iz 1237. godine. Crkva je nedavno obnovljena a pri obnovi vršeni su arheološki iskopi okoline te je pronađen obrambeni jarak te srednjevjekovni ukopi.

Župna crkva Blažene djevice Marije u Novoj Kapeli čija je gradnja započela 1773. godine a završena je već 1774. godine, zaštićeno je kulturno dobro od strane Ministarstva kulture RH  2003. godine.

Grobljanska kapela Svih Svetih – mauzolej Aleksandra Seiza, sagrađena je 1889. godine u neogotičkom stilu. Zaštićeno je kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture iz 2012. godine.

Svako naselje na području općine ima kapelu svoga zaštitnika. Kapele su pretežno građene u drugoj polovici 19. stoljeća, od kojih se ističe nedavno obnovljena kapelica  Sv. Antuna u Batrini.

U sakralne građevine svakako treba spomenuti i križeve krajputaše (zavjetne križeve) od kojih svaki ima svoju priču.

 

Najveće bogatstvo nematerijalne kulturne baštine svakako je folklorna baština i običaji. Za očuvanje folklorne baštine brinu KUD „Radinje“ iz Siča te KUD „Šokadija“ iz Batrine. Aktivne su i udruge u čijim su programima, pored ostalog i zaštita kulturne baštine a tu su najaktivnije udruga „Sv. Antun“ iz Batrine, „Sve lipo“ iz srednjeg Lipovca. Udruga „Sv.  Antun“ izdavač je knjige o povijesti i baštini Batrine, dr.sc. Antuna Lovrića „Moja Batrina“ a udruga „Sve lipo“ nakladnik je zbirke pučkih napjeva koje je sakupila i obradila gđa. Ana Brkić – Maričević. Naslov zbirke je „Pisme iz Srednjeg Lipovca – balade za šetana kola i druge pisme“.

Slične udruge osnovane su nedavno u Dragovcima, Donjem Lipovcu i Bilom Brigu.

Izuzetno vrijedna  baština je „sičanski govor“ kojega je također zaštitilo Ministarstvo kulture kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Udruga „Sičanski govor“ u suradnji sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, radila je na rječniku „Sičanske riči“. Autorice rječnika su doc. dr. sc. Emina Barbarić Kolar i prof.dr. sc. Ljiljana Kolenić. Bogato opremljena knjiga  svečano je promovirana u srpnju ove godine.

Na relativno  malom prostoru egzistiraju različite narodne nošnje iz povijesti. U budućnosti bi u nekoj „Zavičajnoj zbirci“ svakako trebalo sačuvati primjerke različitih nošnji  koje predstavljaju nemjerljivo kulturno bogatstvo ovog kraja.

Spomenute udruge njeguju tradicionalne manifestacije a najpoznatije su „Sičanske maškare“, „Mi smo djeca vesela“, „Antunovo u Batrini“, „Gastro večeri“ i td.

Posavski dio općine polovicom 20. stoljeća bio je poznat  po rukotvorinama iz drveta  (rezbarija), a brdski dio bavio se pletenjem košara (sepeta), oplitanjem boca. Ovaj dio tradicije trebalo bi sačuvati kroz radionice sa obukom ili kroz neki drugi primjereni način. Ovakvi ručno izrađeni upotrebni predmeti danas imaju zamjenu u onima iz industrijske proizvodnje, u razvoju turizma bili bi  u funkciji promocije kao izvorni suveniri destinacije.

Specifični način proizvodnje vapna u brdskim selima Srednjem Lipovcu i Pavlovcima također bi trebao naći  mjesto u razvoju turizma.

 

KLIMATSKI UVJETI

 

Na prostoru općine prevladava umjereno kontinentalna klima koju karakteriziraju razmjerno ugodne prosječne temperature. Srednja godišnja temperatura je između 10,5 i 11 oC. Prosječna temperatura u mjesecu srpnju je oko 21 oC, a dnevne temperature dosegnu i do 38 oC. U siječnju je prosječna temperatura oko 0 oC, a temperature tijekom hladnijih noći sežu i ispod -20 oC. U takvim uvjetima vegetacijsko razdoblje traje od druge polovice ožujka do prve polovice studenog, te uz razmjerno povoljan godišnji raspored padalina omogućuje uzgoj velikog broja ratarskih i voćarskih kultura.

Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm, međutim u pojedinim godinama ima i značajnijih odstupanja. Tako je bilo sušnih godina sa manje od 600 ili kišnih godina sa više od 1100 mm padalina. U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto te krajem godine. što pogoduje poljoprivrednim kulturama i iskorištavanju tla. Važan uticaj na količinu padalina ima okolni gorski reljef Požeške gore kao i zračne struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.. U ovom tipu klime, česta su pojava magle, osobito u zimskoj polovici godine.

 

INFRASTRUKTURA

 

Općinu karakterizira, kao što je već spomenuto, izuzetno dobra prometna povezanost. U pravcu zapad – istok kroz općinu prolazi interkontinentalni pravac koji povezuje zapadnu Europu sa zemljama Bliskog istoka. Na tom pravcu prolazi auto cesta A3 sa koje se  na našu destinaciju izlazi na izlazu Lužani. (Izlaz Lužani nalazi se dijelom na katastarskom području općine Nova Kapela, ali povjesne okolnosti su uvjetovale da ima naziv Lužani. Budući da je ovo izlaz i za Pleternicu, Požegu,  Kutjevo i td.. a u ta odredišta se ne prolazi kroz Lužane, trebalo bi poraditi  da izlaz Lužani promjeni naziv u izlaz Batrina – Lužani, Nova Kapela – Lužani…)

Kroz općinu također prolazi i međunarodni željeznički koridor koji također povezuje zapadnu Europu sa Bliskim istokom. Kolodvor Nova Kapela – Batrina čvorni je kolodvor u kojem se spaja (odvaja) pruga prema Pleternici, Požegi, Velikoj a u perspektivi ponovo prema Nšicama i Osijeku.

Paralelno sa autocestom kroz naselja Bili Brig, Nova Kapela i Batrina prolazi županijska cesta kojom prolazi biciklistička „Ruta Sava“ a koja je dio transkontinentalne biciklističke rute. Na tom dijelu često možemo sresti bicikliste iz zapadne Europe, nažalost za sada samo u tranzitu. Ova ruta je potencijal za razvoj posebnog segmenta turizma – ciklo turizam, koji u Europi ima sve više sljedbenika.

Državna cesta D-49 i županijska cesta Sr. Lipovac – Požega povezuju naša naselja sa Požeško-slavonskom županijom i sjevernom Slavonijom, Baranjom i drugim turističkim destinacijama.

Zračna luka Zagreb udaljena je oko 150 km i pristup joj je autocestom A3 ili željeznicom. Zračna luka Osijek udaljena je oko 130 km i u posljednje vrijeme uvodi letove niskobudžetnih avio  kompanija, što je preduvjet za razvoj turizma. Do zračne luke Osijek može se doći autocestom A3 te A5 (Slavonika) ili državnim i županijskim cestama kao i željeznicom.

Područje općine kvalitetno je pokriveno javnom električnom mrežom. Središnji dio općine je i plinoficiran. U završnoj fazi je izgradnja javne vodoopskrbne  mreže za sva naselja.

 

TURISTIČKE USLUGE I SADRŽAJI

 

Registrirani smještajni kapaciteti su u etno selu Stara Kapela na seoskim imanjima i trenutno mogu primiti četrdesetak turista. Smještajni kapaciteti postoje i u lovačkoj kući u Radinju koja može primiti manju skupinu turista (lovaca). Radinje  također posjeduje restoran sa dvije dvorane kapaciteta pedesetak turista. Nekoliko obitelji priprema svoja gospodarstva za turističku namjenu u Staroj Kapeli ali i u Sičama.

Usluge prehrane mogu se dobiti na gospodarstvima ili organizirane skupine u dva restorana u Staroj Kapeli.Prehranu je moguće organizirati i keteringom iz ugostiteljskih objekata.

Grupe koje borave u Radinju, usluge prehrane imaju u organizaciji „Hrvatskih šuma“.

Turističke agencije sa užeg i šireg područja u svojoj ponudi imaju i destinaciju Stara Kapela, kao ponudu obiteljskih gospodarstava.

Na području općine postoji i nekoliko gospodarstava i pojedinaca koji se bave proizvodnjom domaćeg meda, tradicijski proizvode kulin, za sada za svoje potrebe (za ozbiljniju proizvodnju potrebna je pomoć pri registraciji koja je poprilično kompleksna), prisutni su i proizvođači voća i vina. Ovi mali proizvođači značajni su potencijal za razvoj turizma, buduči da se radi o autohtonim proizvodima na području destinaccije.

Na području Stare Kapele izgrađene su šetnice, osmatračnice, biciklističke staze te koral za konje, što svakako pridonosi turističkoj ponudi.

Sport i rekreaciju na području destinacije moguće je upražnjavati na niz sportskih objekata, nogometnih igrališta, igrališta za male sportove kao i u školskoj sportskoj dvorani.

Destinacija ima potencijala za razvoj lovnog turizma, ne samo u Radinju gdje se lovi visoka divljač, nego i u nizinskom dijelu  otvorenih lovišta gdje je posebno atraktivan lov na fazansku divljač (potencijalni gosti iz Italije), bilo bi  dobro pri smještajnim kapacitetima na gospodarstvima izgraditi „hotele za lovačke pse“, a to su u naravi boksovi za noćenje pasa, jer lovci vode veliku skrb o svojim psima, i ne odlaze na destinacije gdje ih ne mogu adekvatno smjestiti.

Pri lovačkoj kući u Batrini postoji gater za obuku pasa, koji ima licencu i za međunarodne manifestacije (izložbe i utakmice pasa), na kojem su lovačke i kinološke udruge sa područja županije, uspješno organizirale niz takovih manifestacija.

Možda vas zanima...