HODOČAŠĆE GOSPI KLOŠTARSKOJ (FOTO GALERIJA)

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12

 

Najstarije marijansko svetište u Požeškoj biskupiji, Kloštar kod Slavonskog Kobaša svake godine uoči blagdana Uznesenja Blažene djevice Marije ili Velike Gospe posjećuju rijeke hodočasnika iz posavskog dijela Požeške biskupije te brodske posavine, kao i derventskog područja. Tako je bilo i jučer. Ova tradicijia čiji korijeni sežu u 13. stoljeće, a čašćenje Gospe kloštarske neprekidno se održava od pada osmanlijskog imperija. Veliku duhovnu i materijalnu  vrijednost predstavlja slika uprizorenja procesije u kloštarskom prošteništu koja je oslikana i na poleđini platna. Zavjetna je to slika iz 1764. godine koju vjernički puk i danas nosi u procesiji moleći zagovor Majke Božje Kloštarske u raznim životnim potrebama.
Središnje misno slavlje vodio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević koji je prestavio novog kobaškog župnika i upravitelja i čuvara kloštarskog svetišta vlč. Gorana Kovačevića. U nadahnutoj homiliji govorio je o problemima današnjeg društva, pri tome posebnu pozornost dajući našoj savjesti.  Štovanje Blažene Djevice Marije u hrvatskom puku ima poseban značaj. Kraljica Hrvata nije naziv koji je slučajno dobila u narodu, jer kako se često može čuti, kroz povijest, česti su primjeri u kojima se razvoj događaja pripisao upravo zaštiti Majke Božje.
Središnje misno slavlje završeno zavjetnom procesijom sa svijećama u kojoj je poseban značaj dan zavjetnoj slici. Hodočaničko bdijenje nastavilo cijelu noć uz molitve na zagovor brojnih vjernika.

Povijest svetišta

Svetište Majke Božje Kloštarske najstarije je marijansko proštenište u Požeškoj biskupiji. u blizini ušća Orljave u Savu, između Lužana i Kobaša smještena je starodrevna crkva Majke Božje. Ovo područje u narodu je davno prozvano Kloštar.
Kult štovanja Gospe započeli su još u 13. stoljeću cisterciti koji su na ove prostore došli iz požeškog kraja. Ubrzo nakon toga crkvu i samostan podižu franjevci, crkva je bila u gotičkom stilu. Snažno čašćenje Gospe Kloštarske, uz blagdan Velike Gospe, počinje nakon protjerivanja Osmanlija.
Monumentalni trijumfalni luk, kasnogotički je element jedinstven u ovom dijelu Hrvatske. Posljednjom rekonstrukcijom crkve, otkriveni su još neki gotički elementi koji su bili sakriveni budući je crkva u vremenu baroka dijelom barokizirana.

Obnovljen je zvonik u izvornim gabaritima, budući da su ga 1951. godine srušile tadašnje komunističke vlasti.

Nakon restauracije u crkvu su vraćene dvije oltarske slike, jedna je slika Marijina Uznesenja iz 1872. g. autora Antuna Kelera, druga slika prikazuje Marijino krunjenje a autor do  danas nije poznat.

 

 

Možda vas zanima...