SLAVONSKA SVINJOKOLJA, KULIN, KULINOVA SEKA… NAŠA SU BAŠTINA- DO KADA ĆEMO JE MOĆI ČUVATI? (FOTO GALERIJA)

Kišno i vjetrovito jutro, kraj je mjeseca studenog. Davno dogovoreni datum za svinjokolju i bez obzira na vremenske neprilike, taj posao se mora odraditi toga dana. Nije lako kada “lijeva za vrat”, ali ekipa koja se okuplja godinama (sa malim izmjenama), ranom zorom okuplja se za stolom domaćina i srče netom spremljenu kavu ali i pokoju kuhanu rakiju, tek tradicije radi, jer tako je od davnina. Lojza je već tu, stigao prvi jer bez njega se ne može započeti, stigao je i Anto, evo i Žarka, pa Dubravka, a za njima Ivan, Zdenko pod kabanicom komentira „dobro jutro“. Evo i  Antonio a za njim Gogo i Anta. Sve ih s osmjehom dočekuje mladi kućedomaćin Matej. Na stolu je i kulin kojega je ova ekipa prošle godine, svojim trudom i znojem, proizvela. Kratki dogovor i točno u 7.00 kreće se na posao.

Najiskusniji Lojza, koji ovaj posao radi gotovo 50 godina, koordinira sve radnje i posao ide glatko. Svatko radi svoj posao i već u devet sati možemo se skloniti sa otvorenog prostora i uporne kiše koja nemilice pada.
Vrijedne domaćice spremile su doručak , jer energije će nam trebati. Doručak skraćuje čekanje da veterinar javi ispravnost uzorka na trihinelu. Sve je u redu s nalazom i počinje prerada. Melje se meso, miješaju se smjese, pune se kobasice, kulinove seke i kulinovi. U međuvremenu Anto miješa smjesu i puni švargle pa nakon njih i krvavice. Anta je glavni za topljenje masti. Zadatak mu napraviti i fine čvarke jer oni su, posljednjih godina, prava delikatesa.

Gornji tekst izgleda gotovo idilično. Sve ide baš onako kako treba, u duhu slavonske tradicije. No nije baš sve tako. Sve je teže okupiti ovakvu ekipu a bez ljudi nema i ovog posla, koji je svojevrsna kruna godine jednog slavonskog gospodarstva.
Prije ulaska u Europsku uniju bilo je neopravdanih strahova da će svinjokolja biti zabranjena u seoskim domaćinstvima ali to se nije dogodilo a tradicijskih svinjokolja je sve manje. Dogodilo se međutim nešto drugo, puno gore.  Mladi odlaze iz Slavonije. Stariji su nemoćni sami odraditi ovaj teški fizički posao. Baština se uvijek prenosila mlađim generacijama na čuvanje. Kulin, kulinova seka i ostali produkti svinjokolje su naša slavonska baština. Od davnina se proizvode u slavonskim dvorištima. Proizvode se doduše, ovi proizvodi i u mesnoj industriji ali daleko su kakvoćom od autohtonih. Ako svinjokolja „odseli“ iz slavonskog dvorišta, jesti ćemo konfekcijski kulin, a baština će biti ugrožena, možda i izgubljena u vremenu. Do kada ćemo je moći čuvati?